Promena cena u fiksnoj telefoniji

15.10.2008
Polazeći od nadležnosti i odgovornosti definisanih Zakonom o telekomunikacijama, Upravni odbor Republičke agencije za telekomunikacije je na svojoj sednici od 14.10.2008. godine razmatrao zahtev za promenom cena pojedinih usluga koje preduzeće za telekomunikacije „Telekom Srbija“ a.d. pruža krajnjim korisnicima. Rukovodeći se:

• Strategijom razvoja telekomunikacija u Republici Srbiji od 2006. do 2010. godine,
• Memorandumom Vlade Republike Srbije o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2008. i 2009. godinu,
kao i planiranom promenom vlasničke strukture navedenog operatora i neophodnošću stvaranja uslova za istinsku liberalizaciju segmenta tržišta usluga fiksne telefonije (u ovom slučaju obezbeđivanja tzv. cenovne atraktivnosti za potencijalne investitore), kao i sprovedenom komparativnom analizom sa zemljama i operatorima fiksne telefonije iz neposrednog okruženja, Upravni odbor RATEL-a je na istoj sednici doneo:
• Odluku o povećanju mesečne pretplate za fiksni telefonski priključak za rezidencijalne i biznis korisnike na 195,00 dinara bez PDV-a, koja stupa na snagu 01.11.2008. godine,
• Odluku o izjednačavanju cena telefonskog impulsa za rezidencijalne i biznis korisnike u iznosu od 0,6074 dinara bez PDV-a, koja stupa na snagu 01.12.2008. godine,
• Odluku da cena telefonskog impulsa iz javnih telefonskih govornica bude 0,6074 dinara bez PDV-a, koja stupa na snagu 01.12.2008. godine,
• Odluku o neprihvatanju zahteva za povećanjem cena mesečne pretplate za dvojničke telefonske priključke i ISDN priključke.

Prema analizi stručnih službi RATEL-a, očekuje se da će rezultat primene gorenavedenih odluka biti prosečno povećanje mesečnih računa rezidencijalnih korisnika za oko 45% i prosečno smanjenje mesečnih računa poslovnih korisnika za oko 20%. Na kraju, treba napomenuti da visina mesečne pretplate za fiksni telefonski priključak, kao i cena jednog telefonskog impulsa za rezidencijalne i biznis korisnike fiksne telefonije, i dalje ostaju najniže u regionu (niže, na primer, od odgovarajućih naknada u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini koje imaju manji BNP od Republike Srbije).